Kako pronaći posao kad nemate radnog iskustva?
Bez obzira jeste li tek diplomirali, ili se želite okušati u nekoj drugoj karijeri, pronaći posao bez relevantnog iskustva, ponekad se čini kao nemoguća misija. Da bismo stekli iskustvo potrebno je naći posao, a da bismo našli posao potrebno je iskustvo. Kada sam prije nekoliko mjeseci diplomirala, i krenula u potragu za poslom u struci, činilo mi se kao da nema oglasa u kojem jedna od najvažnijih stavki nije barem godina dana iskustva. No, postoje načini na koje se možemo istaknuti kao dobri kandidati čak i ako nemamo traženo iskustvo.
Počnite prije diplome
Neke od koraka korisnih za kasnije traženje posla možemo poduzeti već i za vrijeme studija. Studentska praksa, razna volontiranja, sudjelovanje u projektima i na konferencijama, članstvo u studentskim udrugama, samo su neki od načina na koji možemo steći nešto iskustva te podebljati životopis. Osim samih vještina koje tako možemo steći, ne treba zanemariti ni poznanstva i kontakte koji nam kasnije mogu itekako pomoći, pa tako nerijetko možemo čuti da je netko primjerice dobio posao baš tamo gdje je odrađivao praksu ili volontiranje.
Osnove su bitne
Prvi korak svakog traženja posla je pisanje životopisa. Životopis je prvi kontakt koji poslodavac ima s nama, te je zato vrlo bitan za ostavljanje dobrog prvog dojma. Životopis bez pogrešaka pokazuje da ste profesionalni i da vam je stalo do toga kakav dojam odajete. Zato je dobra ideja zamoliti prijatelja da ga pregleda prije nego što ga krenete slati. Životopis treba biti koncizan, ne duži od dvije stranice, te je potrebno navoditi samo one podatke koji su bitni za posao na koji se prijavljujete. Kada tek počinjemo i nemamo relevantnog iskustva, možemo biti malo slobodniji pa navesti i iskustva koja možda nisu direktno povezana s željenim poslom. U samom životopisu, navedite obrazovanje i iskustvo (praksu, studentske poslove, volontiranja) kronološkim redom, od najstarijeg, ka najnovijem, tako da je na vrhu najnovije.
I sam estetski izgled životopisa je bitan. Iako je Europass oblik i dalje popularan, prilično je nepregledan i lako je ostati nezamijećen u moru istih životopisa, pa je puno bolja opcija uložiti malo truda, te svoj životopis personalizirati. Na pojedinim web stranicama poput Canve moguće je naći mnogo predložaka koji se mogu oblikovati i prilagoditi kako bismo napravili efektan i originalan životopis. Slika u životopisu je također dobar način da se vizualno istaknete, no samo ako izgleda profesionalno. Selfie iz kupaonice i nije najbolja opcija, bez obzira koliko ste dobro ispali.
Osim životopisa, poslodavci često traže i motivacijsko pismo koje treba biti prilagođeno svakom poslodavcu posebno. U motivacijskom pismu možete biti kreativniji, osobniji, ali je bitno da pokažete zašto želite baš to radno mjesto, te zašto biste baš vi bili prava osoba za taj posao. Prije pisanja motivacijskog pisma dobro je prikupiti informacije o tvrtki u koju se prijavljujete, njezine vrijednosti i ciljeve, te im u motivacijskom pismu pokušajte pokazati kako se vi uklapate u njih.
Osim na otvorene natječaje, dobar način traženja posla je i slanje otvorenih molbi, posebice za početnike. Kod otvorenih molbi imamo se priliku predstaviti poslodavcu bez restrikcija samog natječaja, a i pokazati motiviranost te interes. Čak i ako otvorena molba odmah ne dovede do zaposlenja, dobro je ostaviti svoj životopis u bazi životopisa agencija za zapošljavanje (kao što je npr: http://profesio.hr/prijava-u-bazu-zivotopisa/).
Ako se dogodi da se neko radno mjesto treba popuniti što prije, poslodavci će nerijetko prvo pregledati svoje baze podataka prije nego što pokrenu cijeli proces selekcije. I sama sam posao našla upravo preko otvorene molbe. Poslala sam otvorenu molbu u agenciju Profesio jer sam se tu željela zaposliti i na moje iznenađenje, nakon nekoliko dana sam primila poziv za intervju. Danas sam dio tima agencije.
Transferable & Soft skills
Osim iskustva, ono što poslodavci traže je potencijal. Potencijal da ćete dobro raditi posao na koji se javljate, potencijal da ćete brzo savladati vještine potrebne u tom poslu, potencijal da ćete se dobro uklopiti u organizaciju u koju dolazite. Psihološka testiranja sve su češći dio svakog selekcijskog procesa, i služe upravo za procjenu ličnosti, vještina i sposobnosti kandidata te mjere njihov potencijal, a ne čisto iskustvo. Jedan od načina na koji možete pokazati svoj potencijal budućem poslodavcu je ističući svoje „prenosive“ vještine ( transferable skills). Prenosive vještine su vještine koje koristite u svakom poslu, bez obzira na zvanje ili područje. Bez obzira na to što ste naučili u školi ili na prethodnom poslu, prenosive vještine su ono što svaki zaposlenik stječe svakim iskustvom u karijeri, uključujući volontiranja, stažiranja ili studentske poslove koji nisu nužno u struci. Ja sam, na primjer, gotovo cijeli studij radila na recepciji u jednom hostelu. Iako taj posao nije uopće povezan s poslom s kojim se sada bavim, radeći ga sam stekla brojne „meke“ vještine (soft skills) koje mi danas itekako koriste. Meke vještine su vještine koje vam omogućuju da se uklopite na radno mjesto. One uključuju vašu osobnost, stav, fleksibilnost i motivaciju. Ako ste radili uz studij, sigurno je bilo potrebno dobro se organizirati, a dobra organizacija vremena je bitna u svakom poslu. Isto tako, bilo da ste radili, volontirali, bili u studentskim udrugama, sigurno ste morali razvijati svoje komunikacijske vještine, te rad u timu ili unutar organizacije. Prilagodljivost, kritičko razmišljanje, samoinicijativnost, još su neke od vještina koje možda nisu direktno povezane s poslom na koji se javljate, ali poslodavcu signaliziraju da imate potencijal biti dobar radnik, pa ih pokušajte u motivacijskom pismu ili intervjuu što više istaknuti.
Intervju
Javili ste se na nebrojene natječaje, poslali još toliko otvorenih molbi i napokon ste pozvani na intervju. I dok je svaki intervju individualan, postoji nekoliko pravila koje treba poštovati kako biste ostavili najbolji mogući dojam. Prije samog intervjua, dobro je proučiti česta pitanja koja poslodavci na intervjuima pitaju. Osim uvježbavanja odgovora, bar neka ideja kako bi intervju mogao izgledati pomaže u smanjenju nervoze, posebno onima koji s cijelim selekcijskim procesom imaju malo iskustva. Isto tako, obavezno istražite što više o organizaciji u koju se prijavljujete, kako bi bili spremni odgovoriti na pitanja o tome što znate o tvrtki. Provjerite LinkedIn, Facebook i sve druge kanale koji su vam dostupni. Još jednom provjerite oglas, kao i svoj životopis i motivacijsko pismo.
Istraživanja pokazuju da je najvažniji dio razgovora za posao početak. Stoga je jako bitno biti primjereno obučen. Bez obzira ima li tvrtka u koju dolazite „dress code“, za sam intervju se uvijek dobro pripremiti kako bismo izgledali što profesionalnije. U intervjuu budite što iskreniji, no pokušajte ne previše kritizirati prijašnjeg poslodavca, jer to može i vas predstaviti u negativnom svjetlu. Pazite na svoje neverbalne znakove, poput načina na koji sjedite ili prekrižite ruke. Vježbajte aktivno slušanje, naizgled jednostavne stvari kao što su klimanje glavom, osmijeh ili kontakt očima itekako utječe na dojam koji ostavljate. Nakon razgovora, prikladno je pitati o tome što biste sljedeće trebali očekivati.
Iako je traženje posla često teško i zamorno, važno je zapamtiti da svi moraju početi negdje. Zato treba ostati pozitivan i umjesto na nedostatak iskustva, usredotočiti se na one vještine koje imamo kako bismo iskoristili njihov puni potencijal.
Autor: Marta Markov
