U anketi koju smo nedavno proveli na LinkedInu pitali smo naše pratitelje koliko često dobivaju konkretnu povratnu informaciju od svojih nadređenih. Odgovori su, nažalost, potvrdili ono što mnogi već osjećaju u svakodnevnom radu: čak 89 % ispitanika izjavilo je da povratnu informaciju dobivaju samo povremeno ili nikad. Samo 11 % njih reklo je da im nadređeni redovito daju jasan i konkretan feedback.
Ovaj rezultat otvara prostor za ozbiljnu temu: tihi menadžment – sve prisutniji, a često nevidljiv oblik lošeg vođenja timova.
Što je zapravo tihi menadžment?
Tihi menadžment ne uključuje otvorenu nepristojnost, pritiske ili agresivne zahtjeve. Upravo suprotno – riječ je o pasivnom načinu vođenja u kojemu šef ne komunicira dovoljno sa svojim timom. Povratna informacija gotovo da ne postoji, pohvale su rijetke, a očekivanja nejasna.
U takvom okruženju zaposlenik najčešće ostaje sam sa svojim pitanjima: Jesam li ovo dobro napravio? Što se zapravo od mene očekuje? Postoji li prostor za moj napredak? Kad odgovore na ta pitanja ne dobiva – sumnje rastu.
Posljedice šutnje s vrha
Iako se na prvi pogled može činiti da je miran šef bolji od zahtjevnog ili konfliktne naravi, istina je puno kompleksnija. Tihi menadžment ima vrlo konkretne i dugoročne posljedice:
Zaposlenici gube motivaciju jer nemaju potvrdu da njihov trud netko vidi i cijeni. Frustracija raste jer se nedostatak komunikacije često doživljava kao ignoriranje. S vremenom, ljudi se povlače – bilo u pasivnost, bilo u potragu za novim poslom. Produktivnost opada jer zaposlenici rade „na slijepo“, bez jasnih prioriteta ili usmjerenja. Ukratko, organizacija polako klizi u tihu disfunkciju.
Kako prepoznati i zaustaviti tihi menadžment?
Rješenje nije ni revolucionarno ni skupo – ali zahtijeva svijest i volju za promjenom. Prvi korak je redovita komunikacija. To ne znači da menadžeri trebaju svakodnevno hvaliti svaki mali zadatak, ali jasno izražavanje očekivanja i redoviti check-in razgovori stvaraju okvir u kojem zaposlenici znaju na čemu su.
Osim toga, važno je naučiti kako davati povratnu informaciju koja je konkretna, korisna i poticajna. Ne samo kada nešto ne valja, nego i kada je posao odrađen dobro – jer i priznanje je oblik vodstva.
Zaključak
Tihi menadžment ne boli odmah – ali ostavlja posljedice koje se osjećaju godinama. U vremenu kad se sve više govori o “tihom otkazu”, možda je krajnji trenutak da se zapitamo i o suprotnoj strani – o onim šefovima koji šute predugo i prečesto.
Ako ste zaposlenik koji se prepoznao u ovom tekstu – znajte da niste sami. A ako ste lider – možda je vrijeme da svom timu kažete nešto jednostavno: „Ovo si stvarno dobro napravio.“
