Kao što svi znamo nakon dugo vremena i raznih dogovora došle su nam promjene u Zakonu o radu. Iako smo svi priželjkivali novi Zakon o radu i nadali se da ćemo napokon imati sve na jednom mjestu i sve jasno rečeno, nažalost to se nije dogodilo. No, dobili smo dosta promjena donesenih novim Izmjenama i dopunama Zakona radu koji je stupio na snagu s 01.01.2023. godine. U nekoliko sljedećih članaka dotaknut ćemo se koje su to promjene i što one zaista znače za poslodavca, a što za radnika.
Danas sam se odlučila posvetiti izmjeni koja se odnosi na sklapanje ugovor o radu na određeno vrijeme. Rekla bi da su one izazvale najveći interes u ovoj izmjeni i dopuni Zakona o radu. Svi smo s posebnim zanimanjem pratili koje će se to promjene najviše dogoditi.
Do sada je Zakon o radu bio takav da je radnik mogao raditi maksimalno tri godine na određeno vrijeme te je nakon toga ili bio prekid od minimalno 2 mjeseca ili ste morali radnika zaposliti na neodređeno vrijeme. U tri godine koliko je radnik bio zaposlen kod poslodavca nije bio ograničen broj ugovora koji se u te tri godine mogao potpisati.
U ovom dijelu Zakona o radu u članku koji govori o zapošljavanju na određeno vrijeme dogodila se najveća promjena. Naime, i dalje je na snazi period od 3 godine na koje radnik može biti maksimalno zaposlen na određeno vrijeme, ali maksimalan broj ugovora koji može biti potpisan je tri.
Razlog zbog kojeg potpisujete ugovor o radu na određeno vrijeme mora biti objektivan i obrazložen te opravdan. Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. S radnikom se smiju sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor i ukupno trajanje ne smije biti duže od tri godine. Tu dobro treba pripaziti jer uzastopno sklopljenim ugovorom o radu na određeno vrijeme smatraju se ugovori bez prekida između jednog i drugog ugovora s prekidom koji nije duži od tri mjeseca. Potrebno je posebno naglasiti kako nije važno jesu li ta tri mjeseca sklopljena samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca ako se ti poslodavci smatraju povezanim. Pod pojmom povezanih poslodavaca smatraju se poslodavci koji su povezana društva u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, poslodavac pravna osoba čija odgovorna osoba predstavlja povezanu osobu u smislu općeg poreznog propisa te fizička osoba obrtnika, osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i poslodavac fizička osoba kada predstavlja povezanu osobu u smislu općeg poreznog propisa.
Promjena se odnosi i na činjenicu da je do sada radnik mogao imati prekid ne kraći od dva mjeseca nakon tri godine kod istog poslodavca te ga je nakon 2 mjeseca prekida poslodavac mogao ponovno zaposliti na 3 godine na određeno vrijeme kod sebe. Sada je taj dio izmijenjen, te poslodavac ili povezani poslodavac s istim radnikom mogu sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.
Kao i do sada, postoje iznimke gdje ugovor o radu može trajati duže od tri godine ukoliko je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Ono što je svakako novost u ovoj Izmjeni i dopuni Zakon o radu je da radnik koji je najmanje 6 mjeseci zaposlen kod istog Poslodavca i kojem je, ukoliko je imao dogovoreno, isteklo vrijeme probnog rada ima pravo pisanim putem zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je u tom slučaju obvezan razmotriti radnikov zahtjev i ukoliko nije u mogućnosti sklopiti ugovor na neodređeno vrijeme pisanim putem radniku obrazložiti u roku od 30 dana. Ukoliko je Poslodavac odbio radnika isti radnik može ponovno uputiti zahtjev za zapošljavanjem na neodređeno vrijeme ukoliko je od prethodnog zahtjeva proteklo najmanje 6 mjeseci. Poslodavac mora ponovno u roku 30 dana obrazložiti radniku zašto nije u mogućnosti ga zaposliti na neodređeno vrijeme. Iznimka su Poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika te je njima rok za obrazloženje pisanog odgovora 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Ovdje dolazimo do velikog izazova za poslodavce i postavlja se pitanje koje je to obrazloženje koje će biti zadovoljavajuće i pravovaljano. Na jednoj radionici na kojoj sam prisustvovala vezano za Izmjene i dopune Zakona o radu upravo sam postavila to pitanje jer me samu zanima koji je ispravan odgovor. Nažalost ni tamo ga nisam dobila jer sam Zakon o radu to nije definirao te nitko ne zna dok ne dođe do sudske prakse koje je obrazloženje ispravno. Na moje pitanje što ukoliko radnik nije zadovoljan obrazloženjem, smatra ga neopravdanim i pokrene tužbu, što mi kao Poslodavac možemo očekivati. Na našu žalost ni tu ne znamo ništa dok sudska praksa ne kaže svoje.
Ono što se u Izmjeni i dopuni Zakona o radu nije mijenjalo to je pravilo za Agencijske radnike. Radnici koji su zaposleni preko Agencije za privremeno zapošljavanje i dalje mogu raditi kao i dosada – 3 godine bez prekida kod istog poslodavca ali je broj sklapanja ugovora i dalje ostao neograničen. Stoga ukoliko je radnik zaposlen preko agencije može raditi kod istog poslodavca 3 godine s neograničenim brojem potpisa ugovora koji ćete potpisati u tri godine. Prekid ne treba biti 6 mjeseci nego 3 mjeseca nakon 3 godine uzastopnog rada.
Stoga su nam nove Izmjene i dopune Zakon o radu, koje smo toliko dugo priželjkivali, donijele dosta nedoumica i samo možemo čekati kako bi vidjeli hoće li donijeti i nešto dobro. Svjesna sam i sama da su neki poslodavci iskorištavali rad na određeno vrijeme te radnicima radili prekid od 2 mjeseca pa ih ponovno zapošljavali na 3 godine na određeno vrijeme i da je ovdje u zakonu moralo doći do promjena. No, smatram također da su neke stvari zaista mogle biti bolje obrazložene i rečene kako bi i nama i radnicima olakšali posao.
Autor: Jurja Prpić
